„Ako smo nešto naučili, to je da – kada vidite da krenu mošti da se otkopavaju i nosaju po ovim našim zemljicama – treba pakovati kofere i bežati odavde. Za mene su nacionalni identiteti direktno opresivni. Moji roditelji su bili iskreni Jugosloveni, ideološki neopterećeni, i ja sam vaspitan u tom duhu. Nekakvo iznuđeno srpstvo me žulja na isti način na koji bi me, recimo, žuljalo i takvo hrvatstvo. Inače, imam dvojno državljanstvo, i srpsko i hrvatsko, ali me, najiskrenije, boli uvo i za jedno i za drugo. Za mene je to samo zgodna prilika da imam dva pasoša, od kojih je hrvatski prohodniji i, u tom smislu, meni draži. Dotle seže moj patriotizam“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Vladimir Arsenijević, svetski poznati pisac čija su dela prevođena na dvadesetak jezika.
Ono što je zanimljivo, barem meni, jeste to da su se ove tri knjige pojavile približno u razmaku godinu dana. Osim toga sve tri govore uglavnom o istom povijesnom periodu, a to je sami početak rata u Hrvatskoj odnosno Bosni i Hercegovini. Napisali su ih bivši vojnici koji su bili pripadnici različitih vojski i koji bi, da su se tada našli na istom mjestu, bili na suprotstavljenim stranama. Sva tri autora pripadnici su i nominalno iste generacije. Prva je to istinska rock and roll generacija koja je rasla na ovim prostorima. Danas oni nominalno pripadaju različitim književnostima, ali nevolja s ovdašnjim književnostima jeste i ta da jedan veliki njihov dio pripada i nekakvoj regionalnoj književnosti, jer uvjet za književnost jeste jezik, a ovaj kojim su pisani „Schindlerov lift“, „Blank“ i „Pacijent iz sobe 19“ razumije približno 17 milijuna ljudi.
Dva tjedna prije premijerne projekcije „u promet“ je pušten trailer filma „Koncentriši se, baba“ Pjera Žalice. Žalici je ovo, možda zvuči nevjerojatno, ali tek treći dugometražni igrani film. Međutim, njegova prva dva filma – „Gori vatra“ (2003.) i „Kod amidže Idriza“ (2004.) ostavili su izuzetno dubok trag u poslijeratnoj bh kinematografiji te naišli na vrlo pozitivne kritike, kako javnosti, tako i filmskih kritičara. Jednako tako zapaženi su bivali i Žalicini dokumentarci te jedan sjajan kratki film. U „Koncentriši se, baba“, Žalica se ponovno vraća u devedesete, točnije u Sarajevo 1992. godine. Taman kada rat u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno, postaje stvarnost, u središtu Žalicinog filma odvija se jedna obiteljska „drama“. Mnogočlana obitelj razbacana po cijeloj Jugoslaviji okuplja se u Sarajevu oko posmrtne postelje stare majke.


• Citat dana •

“Aleksandar Veliki i njegov mazgar postali su poslije smrti jednaki”

Marko Aurelije (121 - 180)

Grad Zagreb
Agencija za elektroničke medije
  • Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda
  • CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije
  • Forumlogo
  • Kulturpunkt logo small
  • Logooriginalcrol
  • Val
  • Adamic
  • Logotris
  • Mazlogo
  • Novosti
  • Radio 808 logo
  • Rstudent 139
  • Avlogo
  • Slobfil 139 0